Djevojčica Iva živi u Komletincima, malom selu prepunom zelenila, livada, šarenih dvorišta i razigrane djece. Iva jako voli svoju baku Maricu koja živi u gradu. Baku voli, ali ne voli visoku zgradu u kojoj je baka. Sve su zgrade visoke, sive i u njima živi puno ljudi. Iako jako voli svoju baku praznici u gradu nisu joj bili zanimljivi.
Sve do ove godine. Kao i svaki put kada bi došla tužno je gledala kroz prozor. Nigdje nije vidjela djecu. Ove ljetne praznike baka ju je upoznala s Marijom, Markom i Larom. Mislila je Iva da će biti igre i trčanja, no oni su joj pokazivali najnovije igre na mobitelu, dopisivali su se u raznim grupama i slušali glazbu.
Vidjela je baka Ivinu muku pa joj je pokazala komadić zemlje ispred ulaza u zgradu. Predložila joj je da odu na tržnicu, kupe cvijeće i ukrase ulaz. Nakon što je cvijeće kupljeno počele su ga saditi. Kada su ih ostala djeca vidjela poželjela su pomoći. Bilo je tu puno smijeha i dobre zabave. Baki Marici je srce sretno od miline zaigralo. Ubrzo je cijeli ulaz mirisao i šarenio se u duginim bojama. I drugu djecu je radostan smijeh privukao.