Vrlo složena priča

Jednoga dana u školu je došla nova učenica Lea. Nije nikoga poznavala, a ostali učenici nisu se baš lijepo odnosili prema njoj. Ismijavali su je i nazivali ružnim imenima samo zato što nju nisu zanimale obične stvari o kojima su svi brinuli. Nije imala Facebook, Instagram, Viber i ostale popularne društvene mreže. Nisu joj dali ni priliku da je upoznaju.

Lei je svakodnevni odlazak u školu bio sve gori. Htjela je otići ne samo iz te škole nego i iz toga grada. Jedne je noći pokušala i pobjeći. Krenula je na put za srećom. Došla je do jednog vrta i tamo pokušala naći nešto što bi mogla pojesti. Pokraj vrta prolazili su neki ljudi i čudno je gledali. Prestrašila se i pobjegla. Sakrila se ispod stabla i utonula u dubok san. Sanjala je da se pretvorila u prekrasnog leptira kojem su se svi divili i kojemu su svi htjeli biti prijatelji. U zoru kada se probudila shvatila je da je to samo san i opet se rastužila. Ugledala je ispred sebe jezero. Kad bi barem bilo ovako lijepo i mirno u stvarnom životu. Pomislila je i krenula. Na klupici nedaleko od jezera sjedio je njezin susjed Tin koji je šetao sa svojim psom Maxom. Porazgovarala je s njim i rekla mu sve što joj se događalo. Tin joj je rekao da ne bi trebala odustati. Njeni prijatelji će kad tad shvatiti da su pogriješili, a ona neka bude onakva kakva jest. Zatim joj je ispričao priču o svom psu Maxu. Lea je tad saznala da je on nekada bio lutalica. Pronašao ga je na ulici gladnog, žednog, izgrizenog i prestrašenog te ga je odveo veterinaru i udomio. Prošle su godine i Max je izrastao u prekrasnog snažnog psa kojeg su svi poštovali i nitko mu se nije suprotstavljao. Unatoč svemu što je prošao kao štene, nitko nije znao da je on zapravo jedna velika dobrica i maza. Lea je shvatila da je pogriješila što je otišla te da ne može bježati od problema.

Vratila se kući svojim uplašenim roditeljima i obećala da nikada neće ponoviti nešto takvo. Odlučila je da će napraviti svoj Instagram profil i možda tako lakše naći prijatelje. Budući da je bila nova na toj društvenoj mreži, nije imala puno pratitelja. Svaki dan je objavljivala razne slike svojih svakodnevnih aktivnosti, ali još uvijek nije dobivala nove pratitelje i lajkove. To joj nije niti malo smetalo sve do jednoga dana kad je jedan od najpopularnijih učenika pronašao njen profil. Nije ni trepnula, a već ju je cijela škola zadirkivala jer nije bila popularna čak niti na Instagramu. Kao da joj sve one uvrede do sada nisu bile dovoljne. Prolazili su dani i bližilo se vrijeme završnih ispita. Profesorima nije bilo važno tko ima više pratitelja na Instagramu. Njima je bilo važno koliko iznosi x i y i kako se sklanjaju imenice. Lea je bila najbolja učenica u razredu i uvijek je redovito i marljivo pisala domaće zadaće i učila dok drugi nisu marili za to. Sada na kraju godine svi bi htjeli biti kao Lea. Molili su je da im pomogne. Lea nije zaboravila kako su je zadirkivali, ali je bila predobra da bi ikome mogla reći ne. Nije znala kako pomoći svima odjednom. Vremena je bilo malo, a njih previše. Razmišljala je i dosjetila se. Zašto ne bih napravila video za svaku lekciju i objavila ga na Instagramu. Te iste večeri snimila je i objavila svoj prvi video. Sljedeći dan svima je rekla svoju ideju i već je imala 30 novih pratitelja. Što je više videa objavljivala, broj pratitelja se sve više povećavao. Dodavali su je čak i neki koji nisu išli u njezinu školu. Hvalili su je i zahvaljivali joj se. Napokon se osjećala kao da je našla svoju sreću u životu.

No tu nije bio kraj. Ubrzo je upoznala Džanija. Njegova životna priča bila je slična njezinoj. Kada je bio učenik sedmog razreda svi su ga zadirkivali jer je bio drugačiji po boji svoje kože. Imao je samo jednog prijatelja koji ga je uvijek branio. U osmom razredu sve se promijenilo. Džani je trenirao boks i izrastao u prekrasnog mladića. Nikada se nije hvalio i uvijek je branio učenike kojima su se rugali. Sve su djevojke bile zaljubljene u njega, ali je on uvijek bio skroman i povučen.

Oboje su pronašli svoju srodnu dušu i bila je to ljubav na prvi pogled. Džani je odmah u Lei vidio njezinu dobrotu i skromnost. Postali su nerazdvojni i poslije svih onih ružnih dana zajedno su izašli jači. Ništa ih više nije moglo zaustaviti u postizanju njihovih ciljeva.

Društvo „Naša djeca“ Bakar osim djece iz grada Bakra okuplja djecu i iz okolnih mjesta kao što su to: Hreljin, Krasica, Praputnjak, Zlobin, Škrljevo, Kukuljanovo. Društvo djeluje od 1959. g. i od tada je vode je neumorni volonteri koji organiziraju mnoštvo sadržaja s djecom i za djecu. Posebno su glasoviti po svojoj dramskoj i likovnoj skupini koje se redovito istaknu na tradicionalnim Smotrama dječjeg stvaralaštva u organizaciji Saveza DND Hrvatske, ali i po svom sudjelovanju na karnevalima u Rijeci. Cijenjeni su i prepoznati u svom gradu i šire, a posebno po tome što njeguju lokalne običaje i govor na čakavštini.